Sibirska borovnica (lat. Lonicera caerulea var. kamtschatica) je jagodičasta voćna vrsta koja dolazi iz sjeveroistočne Azije.
Jedna je od voćnih vrsta s najvećim brojem različitih naziva. U našim krajevima u poznata je i kao haskap, kozja krv, modra kozokrvina, kamčatska borovnica, kamčatska jagoda, kamčatska bobica, medna borovnica, majska jagoda, mayberry…
U Rusiji, na poluotoku Kamčatka i u Sibiru, te u Japanu, na otoku Hokaido, ova biljka raste u prirodi, ali isto tako se i uzgaja od davnina, a u novije vrijeme se počela uzgajati i u drugim dijelovima svijeta, pa i u Hrvatskoj.
Sibirska borovnica je listopadna biljka vrlo otporna na niske temperature, tako da može bez ikakvih posljedica izdržati čak do -47 °C. Prvi listovi joj mogu izrasti prije nego što snijeg okopni, cvate pri temperaturama ispod 0 °C, a otvoreni cvjetovi mogu podnijeti čak do -10 °C. Spada u dugovječne biljke, doživi 25 do 30 godina.
Najbolje uspijeva na sunčanim položajima, s dobro ocjeditim, ali vlažnim tlom, bogatim organskim tvarima. Preživjet će i na siromašnijem tlu i polusjeni, ali će dati slabiji urod, dok na tlu koje dugo zadržavaju vodu dolazi do potpunog propadanja biljaka.
Naraste 1 do 3 m u visinu i 1,5 m u širinu. Ako se uzgaja kao grm, razmak između redova treba biti 3,0 metra, a unutar reda 1,5 metar. Želite li je pak uzgajati u obliku živice, onda razmak unutar reda treba biti 1 metar.
Sibirska borovnica nije samooplodna pa treba saditi barem dvije različite sorte, vodeći računa da je riječ o sortama koja cvatu u isto vrijeme.
Plod je duguljasta bobica promjera 0,5 do 1 cm, 2 do 3 cm dugačka, plavoljubičaste boje, zbog čega je ova biljka u nas i dobila naziv sibirska borovnica. Meso je tamnoljubičaste boje, teksture slične kiviju, a okusom podsjeća na borovnicu, s tim da okus varira od sorte do sorte.
Dozrijeva vrlo rano, već u svibnju, prije ostalog voća, što je čini vrlo zanimljivom.
Prvi rod daje već u trećoj godini, i to 0,5 do 1 kg po grmu, a u punom rodu obično daje 1-3 kg po grmu, s tim da uz dobru njegu može dati i do 5 kg ploda.
Iskustva uzgajivača govore da nije osjetljiva na bolesti i štetnike.
Razmnožavanje sibirske borovnice
Najbolje i najlakše je sibirsku borovnicu razmnožavati reznicama, i to poluzrelim u srpnju i kolovozu ili zrelim u studenom.
Može se uzgojiti i iz sjemena, ali to nije preporučljiv način stoga što se na taj način dobivaju sadnice neujednačenih i nepredvidivih karakteristika.
Sadnja sibirske borovnice
Za sadnju sibirske borovnice treba osigurati dvogodišnje ili trogodišnje sadnicama, a samu sadnju najbolje je obaviti u kasnu jesen ili rano proljeće.
Prije toga treba napraviti dobru pripremu tla. Ako je riječ o većim nasadima, tlo treba preorati na dubinu 30 do 50 cm, a ako sadite nekoliko biljaka u dvorištu, onda se to može riješiti kopanjem rupa odgovarajuće dubine.
Da bi biljke dobro napredovale, prije sadnje tlo treba nagnojiti stajskim gnojem i mineralnim gnojivima s većim sadržajem fosfora i kalija.
Prilikom sadnje vodite računa da biljke ne posadite preduboko ili preplitko, odnosno da ih na dubinu na koju su bile posađene u rasadniku. Na korijen biljke treba nagrnuti sipku zemlju, dobro je zgaziti i obilno zaliti.
Uzgoj sibirske borovnice
Ova biljka voli vlažno tlo. Stoga, da bi dobro napredovala i da bi formirala lijep grm, vodite računa o zalijevanju, odnosno navodnjavanju.
Za samo formiranje grma ne treba ništa posebno poduzimati, dovoljno je odstranjivati sve oštećene i slabe izboje.
Kada biljka odraste i dođe u puni rod, treba odstranjivati starije, izrođene izboje, čime se grm pomlađuje i tako se osigurava dobra rodnost.
Upotreba ploda sibirske borovnice
Kao i većina ostalog jagodastog voća, plodovi sibirske borovnice su vrlo mekani i nisu pogodni za duže čuvanje.
Stoga se konzumiraju svježi, odmah nakon berbe ili se od njih prave džemovi, želei i osvježavajuća pića te se dodaju se u zamrznute i fermentirane mliječne proizvode. Također, plodovi sibirske borovnice se zamrznuti, a nakon odmrzavanja prikladni su za pripremu deserata.
Plod sibirske borovnice koristi se i u kulinarstvu kod spremanja jela od divljači i crvenog mesa.
Ljekovitost sibirske borovnice
Plod sibirske borovnice je vrlo zdrav i hranjiv, sadrži vitamine C, A, E, B1, B2 i B9, minerale (kalij, fosfor, kalcij, natrij, magnezij, željezo) i posebne spojeve koji djeluju blagotvorno na čitav organizam.
Štiti živčani sustav, jetru, srce, ima antitumorna svojstva, smanjuje krvni tlak, ima antibakterijska, antioksidativna, antiupalna i protualergijska svojstva te pomaže zdravlju krvnih žila. Neka istraživanja govore da ima protuupalno i neuroprotektivno djelovanje te da jača imunitet.
U dijelovima svijeta u kojima ova biljka raste u prirodi, koristi se u narodnoj medicini kod ateroskleroze, hipertenzije te gastrointestinalnih poremećaja.