Magnolije su predivan ukras svakog vrta, a sade se u rano proljeće. Najbolje uspijevaju u polusjeni, na mjestu zaštićenom od mrazeva i hladnih vjetrova.
Zemlja za sadnju mora biti rastresita i blago kisela, sposobna da zadržava vlagu. Budući da imaju plitak korijen, trebalo bi ih zasaditi plitko, a tlo oko sadnice prekriti slojem malča.
Novu biljku prvih godina redovno zalijevajte, a prve cvjetove očekujte tri godine nakon sadnje.
Da bi se magnolija lijepo razvijala i cvjetala, svake godine je prihranjujte gnojivom koje ne sadrži vapno. Prijat će joj i malo kisele zemlje, koju možete naći ispod borova.
Orezivanje obavite krajem zime ili u rano proljeće, tako što ćete prorijediti guste grane i odstraniti uspravne grane-vodopije. Rezove premažite kalemarskim voskom.
Magnoliju sadite samostalno ili dovoljno udaljenu od drugih biljaka.
Najčešće se gaje i omiljene su ove tri vrste:
1. Magnolia stellata – Spororastući listopadan grm ili manje drvo visoko 1,5 do 2,5 m. Ima elegantne, mirisne snježnobijele ili bljedoroze cvjetove, ovalnog ili elipsastog oblika, koji se pojavljuju u 3. mjesecu, često već prve godine nakon sadnje. Pogodna je za male vrtove.
2. Magnolia soulangeana – smatra se kraljicom magnolija. Raste kao široki grm ili drvo visoko 4 do 6 m. Cvjetovi su veliki, purpurno ružičasti ili bijeli, zvonastog oblika i podsjećaju na tulipane.
3. Magnolia grandiflora – prelijepo zimzeleno drvo, koje raste do 10 m. Cvjetovi bež nijanse su krupni, veoma mirišljavi i pojavljuju se ljeti, u 7. i 8. mjesecu. Dobro podnosi kratkotrajne mrazeve i temperaturu do minus 20 °C. Listovi su tamnozeleni, a s naličja bakarne nijanse.
